Povijest Hrvatskog Blagaja
Današnji Blagaj je malo selo u blizini Slunja i njegova povijest se sve više zaboravlja.
Babo Babonić koji je 1240. godine izgradio Blagaj na Sani, nakon kratkog vremena izgradio je i Blagaj na Korani. Knezovi koji su Blagaj imali u vlasništvu, dobili su prezime Blagaji.
Blagajski grad je bio velik, a sagrađen u obliku dugačka četverokuta, na klisarama iznad rijeke Korane. Za glavno branilište služila je četverouglasta kula koja se nalzila u sredini grada, ali je već 1700. godine bila do polovice razrušena.
Na strani su podignute dvije okrugle kule koje su sa ostalom zgradom stajale pod jednim krovom.
Crkva sv. Duha, sagrađena 1334. godine, nalazila se nedaleko od grada. Oko tri kilometra prema Veljunu nalazila se crkva sv. Ivana, koju je narod nekada zvao "svetinjom". Ispod crkve je bio veliki izvor u kojem su se kupali bolesnici jer je narod držao do ljekovitosti te vode.
Ispod grada je bila topla kupelj i izvorna kiselica. Kasnije se izvor izgubio u Koranu.
Mjesto je imalo općinskog sudca, dva svećenika, učitelja i više obrtnika; brodara, mlinara, tkalca, krznara, kovača i klobučara.
Babo Babonić koji je 1240. godine izgradio Blagaj na Sani, nakon kratkog vremena izgradio je i Blagaj na Korani. Knezovi koji su Blagaj imali u vlasništvu, dobili su prezime Blagaji.
Blagajski grad je bio velik, a sagrađen u obliku dugačka četverokuta, na klisarama iznad rijeke Korane. Za glavno branilište služila je četverouglasta kula koja se nalzila u sredini grada, ali je već 1700. godine bila do polovice razrušena.
Na strani su podignute dvije okrugle kule koje su sa ostalom zgradom stajale pod jednim krovom.
Crkva sv. Duha, sagrađena 1334. godine, nalazila se nedaleko od grada. Oko tri kilometra prema Veljunu nalazila se crkva sv. Ivana, koju je narod nekada zvao "svetinjom". Ispod crkve je bio veliki izvor u kojem su se kupali bolesnici jer je narod držao do ljekovitosti te vode.
Ispod grada je bila topla kupelj i izvorna kiselica. Kasnije se izvor izgubio u Koranu.
Mjesto je imalo općinskog sudca, dva svećenika, učitelja i više obrtnika; brodara, mlinara, tkalca, krznara, kovača i klobučara.